Welt: Macron izazvao diplomatski potres, bliži li se početak kraja dolara?
Izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koje su uslijedile nakon razgovora s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom izazvale su "diplomatski potres", piše njemački "Welt", napominjući da promijenjena retorika francuskog čelnika može poslužiti kao "početak kraja hegemonije" dolar".
Podsjetimo, suprotno očekivanom, a to je demonstracija europskog zajedništva, pogotovo s obzirom na to da je u Kini boravio zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, Macron je izašao s izjavama koje su izazvale popriličnu buru. uzburkati svjetsku političku scenu. Sasvim neočekivano je poručio da Europa ne bi trebala zauzimati stranu u sukobu SAD-a i Kine te dodao da europski kontinent ne bi trebao biti američki vazal.
Istodobno je kritizirao činjenicu da se američki dolar danas smatra glavnom rezervnom valutom u svijetu, objasnivši da su zbog straha od sankcija tvrtke Europske unije prisiljene odbijati suradnju sa zemljama izvan Unije.
Tržište je reagiralo na Macronove izjave
Devizno tržište reagiralo je u skladu s izjavama francuskog predsjednika. Dolar je pao u odnosu na mnoge valute, a euro je ojačao dva centa u odnosu na američku valutu, dosegnuvši najvišu razinu u godinu dana.
“Ovo bi mogao biti početak kraja hegemonije dolara”, zaključuje “Welt”. Ako ne samo Rusija i Kina, koje, podsjetimo, već rade na stvaranju nove valute, nego i zemlje Europe, svjetsko bi se devizno tržište moglo naći na pragu “epohalnih promjena”.
Međutim, stručnjaci sumnjaju da će bilo koja druga valuta moći u potpunosti istisnuti dolar. Najvjerojatnije će, kako predviđaju, doći do polarizacije deviznog tržišta, dok će u isto vrijeme zlato igrati sve važniju ulogu.
Stručnjaci se također slažu da bi Sjedinjene Američke Države mogle same sebi stvoriti još veće probleme ako svoju valutu nastave koristiti kao financijsko oružje. Nešto slično dogodilo se nakon događaja u veljači prošle godine, kada je Washington zamrznuo 300 milijardi dolara ruskih rezervi u zlatu i devizama. Zbog toga su mnoge zemlje smanjile svoje investicije u dolarima, piše njemački list.
"Welt" također podsjeća da su, prema posljednjim podacima Međunarodnog monetarnog fonda za 2022. godinu, središnje svjetske banke krajem prošle godine držale samo 58,4 posto deviznih rezervi u dolarima, što je najniži postotak od 1995. .
Washington je, pak, "nagomilao" pozamašan državni dug koji iznosi oko 31,5 trilijuna dolara. SAD se također suočava s velikim trgovinskim deficitom, s obzirom na to da zemlja znatno više uvozi nego izvozi.
No, list ocjenjuje da većina valuta za sada nije uspjela iskoristiti situaciju onoliko koliko je to bilo moguće. Kao primjer se navodi da je euro dosta porastao u odnosu na dolar, dok je udio svjetskih deviznih rezervi u juanima 3 posto.
To je, kako se objašnjava, posljedica stroge kontrole Pekinga nad svojom valutom, što "još uvijek mnoge plaši".
Budimo iskreni i priznajmo da Ursula nije relevantni sugovornik bilo kome osim našim političarima. Njezino nezrelo ponašanje prije odlaska u Kinu je sve reklo. Macron djeluje pristojno, mada je valjda i on svjestan da dobar dio zemalja napušta dolar kao službenu valutu. Dedolarizacija više nije pitanje vremena, nego i broj zemalja koji će krenuti u tom smjeru.