Rusija ima "zlatnu škrinju" vrijednu 135,6 milijardi dolara, a potražnja za zlatom porasla je zbog geopolitičkih previranja i slabljenja dolara
Ruski zalihe zlata skočile su za milijun unci tijekom prošle godine jer je središnja banka kupila određenu količinu plemenitog metala u jeku sankcija koje su uvele SAD i njegovi saveznici zbog sukoba u Ukrajini, javlja Bloomberg.
Banka Rusije objavila je da je krajem veljače imala 74,9 milijuna unci zlata, što je nepromijenjeno u odnosu na prethodni mjesec i više od 73,9 milijuna godinu dana ranije.
Tijekom istog razdoblja, ukupne zalihe deviza i zlata pale su na 574 milijarde dolara sa 617 milijardi dolara.
Ruska "zlatna škrinja" 28. veljače 2023. vrijedila je 135,6 milijardi dolara, objavila je središnja banka.
Rusija je drugi najveći svjetski rudar zlata, a njezina središnja banka godinama je među najvećim svjetskim kupcima.
Kada su ruske zlatne poluge zatvorene sa zapadnih tržišta zbog sankcija, lokalni proizvođači brzo su pronašli nove kupce u Aziji.
Potražnja za zlatom porasla je u 2022. na najvišu razinu u posljednjih deset godina, potaknuta "kolosalnim" kupnjama središnjih banaka koje žele udaljiti svoje rezerve od dolara u vrijeme geopolitičkih preokreta, piše "Financial Times".
Godišnja potražnja za zlatom porasla je prošle godine 18 posto na 4741 tonu, najviše od 2011., potaknuta 55-godišnjim vrhuncem kupnje središnje banke, pokazali su podaci Svjetskog vijeća za zlato (VGC).
Mnogi analitičari pripisuju "zlatnu groznicu" želji središnjih banaka da diverzificiraju rezerve u odnosu na dolar nakon što je SAD zamrznuo ruske rezerve denominirane u toj valuti kao dio svojih sankcija protiv Moskve.
“Financial Times” prenosi zanimljiv podatak da su središnje banke, poučene iskustvom ekonomske krize 2008. godine, 2010. počele masovno kupovati zlato, “prilagođavajući” kupnju višedesetljetnom maksimumu.
Krishan Gopol, viši analitičar u VGC-u, rekao je da je nedostatak "rizika druge strane" ključna privlačnost zlata za središnje banke, u usporedbi s valutama koje kontroliraju strane vlade.
Samo oko četvrtina kupnji središnje banke u četvrtom tromjesečju prijavljena je Međunarodnom monetarnom fondu. Prijavljene kupnje u 2022. predvodila je Turska, koja je kupila gotovo 400 tona, Kina, koja je izvijestila o kupnji 62 tone u studenom i prosincu, te zemlje na Bliskom istoku.
Analitičari industrije zlata vjeruju da ostatak otpada na središnje banke i vladine agencije u Kini, Rusiji i na Bliskom istoku, što bi moglo uključivati državne bogatstvene fondove.
James Steele, analitičar za plemenite metale u HSBC-u, rekao je da je "diverzifikacija portfelja glavni razlog" zašto središnje banke opterećene američkim dolarima kupuju zlato, posebice dok zemlje od Kine i Rusije do Indije i Brazila guraju reguliranje veće trgovine drugim valutama, od upotrebe lokalnih "jedinica" do stabilcoina sa zlatom i nove rezervne valute BRICS-a.
Comments