Njemački kancelar Scholz posjetio je Argentinu, Čile i Brazil
Njemački kancelar Olaf Scholz posjetio je krajem siječnja Argentinu, Čile i Brazil u pratnji visokog gospodarskog izaslanstva. Četverodnevnim putovanjem dominiralo je intenziviranje rata NATO-a protiv Rusije i nastojanja da se suzbije eskalirajuća klasna borba u cijelom svijetu.
Scholzovo putovanje imalo je nekoliko ciljeva — otvoriti nova tržišta za izvore energije i sirovina za njemačko gospodarstvo kako bi se ublažile posljedice ruskih sankcija i potaknuo utjecaj Kine te podržati Latinsku Američke vlade protiv masovnog otpora radničke klase.
U sve tri zemlje Scholz je demonstrativno posjetio spomenike žrtvama desničarske tiranije - u Argentini, spomen park žrtvama krvave vojne diktature generala Videle; u Čileu muzej žrtava Pinochetove diktature. U Čileu je također pristao izgraditi spomenik Coloniji Dignidad, gdje je sekta njemačkih iseljenika mučila protivnike Pinocheta. U Brazilu, predsjednička palača u kojoj se Scholz sastao s predsjednikom Lulom da Silvom i dalje je nosila tragove nedavnog pokušaja puča pristaša njegovog fašističkog prethodnika Jaira Bolsonara.
Scholzov naklon žrtvama vojnih diktatura, režima s kojima je Njemačka održavala najbolje odnose, nije bio usmjeren protiv fašističke prijetnje. S jedne strane, želio je prikriti karakter vlastite vlade koja vodi ekstremno desni kurs u unutarnjoj i vanjskoj politici. I želio je ojačati nominalno ljevičarske vlade u Južnoj Americi, čiji društveni napadi utiru put povratku desnice na vlast, u njihovom obračunu s radničkom klasom.
U Argentini, gdje su izbori ove godine, Scholz se susreo s predsjednikom Albertom Fernándezom, čiji je peronistički pokret već pretrpio razoran poraz na izborima u sredini mandata krajem 2021. Zemlja, sa svojih 47 milijuna stanovnika, suočava se s katastrofalnim gospodarskim problemom kriza. Stopa inflacije je 95 posto, a 43 posto stanovništva živi u siromaštvu.
Dok Fernández uz pomoć sindikata i pseudolijevih stranaka guši klasnu borbu i reže socijalnu potrošnju kako bi otplatio MMF-ov zajam od 45 milijardi dolara, ekstremna desnica osjeća da je promjena u zraku. Prošlog rujna, na primjer, desničarski ekstremist pokušao je ubiti potpredsjednicu Cristinu Kirchner. Sutradan je pola milijuna ljudi prosvjedovalo ispred predsjedničke palače protiv pokušaja atentata.
Scholz i Fernández potpisali su memorandume o razumijevanju o tješnjoj suradnji u širenju obnovljivih izvora energije i promicanju start-upa. Njemačka također želi kupiti veće količine frakiranog plina od Argentine. Scholz se založio za brzo usvajanje trgovinskog sporazuma između Europske unije i zemalja trgovinskog bloka Mercosur, o kojem se pregovara već 20 godina. Argentina je nedavno podnijela zahtjev za članstvo u BRICS savezu koji uključuje Kinu, Indiju, Rusiju, Brazil i Južnoafričku Republiku.
Čileanski predsjednik Gabriel Boric, s kojim se Scholz susreo na drugom dijelu svog putovanja, također se suočava sa žestokim protivljenjem radničke klase. Borić je krajem 2021. izabran kao kandidat tobože lijevog izbornog saveza. Njegova vlastita stranka Convergencia Social temelji se na modelu španjolskog Podemosa.
No, od tada se Borić pokazao kao pouzdan zastupnik kapitalističkih interesa u socijalno polariziranoj zemlji. Kada su desničarski ekstremisti pucali na novinare i sudionike prvosvibanjskog skupa prošle godine uz dopuštenje policije, njegova je vlada podržala policiju. U ljeto je 50.000 rudara stupilo u štrajk prosvjedujući protiv Borićeve odluke da zatvori rudnik bakra. Borić je u listopadu naredio brutalno slamanje događaja u znak sjećanja na masovne prosvjede 2019., kojima je zahvalio izbornu pobjedu.
Scholz i Borić dogovorili su blisku suradnju na području rudarstva, sirovina i obnovljivih izvora energije. Čile će koristiti vjetar i hidroelektranu za proizvodnju vodika, koji će se zatim izvoziti u Njemačku. Prvi zajednički pilot projekt, “Haru Oni” u Patagoniji, otvoren je prije nekoliko tjedana.
Čile je također najvažniji svjetski dobavljač bakra i ima velika nalazišta litija koji je potreban za proizvodnju automobilskih baterija. Trenutno je drugi najveći proizvođač litija iza Australije i pokriva dvije trećine potreba EU.
“Iskopavanje bakra i litija smatra se posebno prljavim”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung . “Njemačka se pokušava ponuditi kao partner za modernizaciju rudarstva i tako ući u posao.” Ured kancelara bio je svjestan da je rudarstvo predugo prepušteno Kinezima. Njemačka je sada htjela postati atraktivan partner tako što će sirovine prerađivati u zemlji porijekla, za razliku od Kine.
Najduže se Scholz zadržao u Brazilu, gdje se sastao s novoizabranim predsjednikom Lulom da Silvom, kojeg je pozvao u Njemačku na vladine konzultacije. Bivši sindikalni vođa, osnivač Radničke stranke (PT) i predsjednik dugo je bio miljenik brazilskog i međunarodnog kapitala. On se mnogo više boji samostalne mobilizacije radničke klase nego prijetnje fašizma i diktature.
Comments