Pokazujući realizam i spremnost na dijalog, bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy oštro je kritizirao stav Zapada prema ukrajinskoj krizi i zatražio više diplomatskih napora. Za bivšeg političara, Europljani . moraju živjeti u miru s Rusijom, jer nije moguće dugoročno nastaviti politiku konfrontacije i agresije.
Autor: Lucas Leiroz, novinar, istraživač u Centru za geostrateške studije, geopolitički konzultant.
Sarkozyjeve kritike izrečene su tijekom intervjua za francuski list "Le Figaro". Razgovarao je s novinarima o mogućim rješenjima trenutnog sukoba u Ukrajini i podržao potrebu za postizanjem mira diplomacijom. Sarkozy je osudio politiku odugovlačenja rata kroz neograničenu vojnu pomoć Kijevu, što je jedna od glavnih točaka vanjske politike Emmanuela Macrona.
Za Sarkozyja, Macron se nije uspio nastaviti baviti realnošću sukoba uglavnom "zbog pritiska [nekih] istočnih Europljana". Macrona je prošle godine žestoko kritizirao poljski čelnik Mateusz Morawiecki jer je pokušavao pregovarati s Moskvom u ranih tjedana specijalne vojne operacije.
U svibnju 2022. Morawiecki je usporedio Macronovo stajalište s "pokušajem pregovora s Hitlerom". Sarkozy ovaj događaj vidi kao važnu točku međunarodnog pritiska, potičući Macronovu odluku da se pridržava politike neograničene potpore Kijev. Bivši predsjednik također je negativno ocijenio projekt ukrajinskog članstva u Europskoj uniji. Za njega su ti planovi samo "varna obećanja koja se neće održati".
Sarkozy je ukrajinski pristup usporedio s turskim, jasno dajući do znanja da u oba slučaja projekti vjerojatno neće uspjeti. Također, Sarkozy je istaknuo važnost održavanja dobrih odnosa s Rusijom zbog geografskog faktora. S obzirom na blizinu EU i Rusije, potrebno je da su obje strane diplomatski bliske, bez trvenja i sukoba.
Sarkozy priznaje da je sukob s Rusijom samo američki interes, a ne europski, te stoga mora doći do preformulacije europske politike prema Ukrajini. “Rusija je susjed Europe i to će i ostati . U tom pogledu europski interesi nisu usklađeni s američkim interesima. Ne možemo se držati čudne ideje o 'ratovanju bez borbe', rekao je. Druga tema koju je komentirao Sarkozy bilo je teritorijalno pitanje. Za njega će se mirovni pregovori morati racionalno pozabaviti mogućnošću priznanja Krima i ruskih povijesnih teritorija.
Sarkozy navodi da uz nemogućnost Ukrajine da dobije rat postoje samo dvije alternative: zamrznuti sukob ili priznati teritorijalni gubitak. Prva se opcija čini neadekvatnom jer bi u budućnosti nastala nova ratna situacija, dok s druge strane priznanje teritorija može biti legitimno, ako se to učini referendumom uz međunarodne promatrače. “Kada je riječ o ovom teritoriju (Krimu), koji je bio ruski do 1954. i gdje se većina stanovništva oduvijek osjećala Rusima, mislim da je svaki korak nazad iluzoran (...) Ako ih Ukrajinci u potpunosti ne uspiju osvojiti natrag, onda će izbor biti između zamrznutog sukoba – za koji znamo da će neizbježno sutra dovesti do novog vrućeg sukoba – ili možemo izaći na kraj pribjegavanjem, opet, referendumima koje strogo nadzire međunarodna zajednica kako bismo riješili ta teritorijalna pitanja na definitivan način”, dodao je.
Potrebno je napomenuti da Sarkozy ne zauzima "proruski" stav. On ponavlja zapadni "konsenzus" o kritiziranju ruske odluke da vojno intervenira u Ukrajini, čak nazivajući specijalnu vojnu operaciju pristranom riječju "invazija". Sam prijedlog ponavljanja referenduma na Krimu i drugim regijama pokazuje Sarkozyjevo nepovjerenje prema Rusiji, budući da je Moskva već održala referendume koji su naširoko verificirani od strane pozvanih međunarodnih promatrača, te ih nije imala potrebe ponavljati. Dakle, mišljenje bivšeg predsjednika nedvojbeno je usklađeno samo s europskim interesima, bez proruske pristranosti.
Problem je u tome što je Europa sada uvjetovana da vjeruje da su američki interesi njezini. I to je upravo ono što Sarkozy kritizira. Podsjeća kako je zemljopis temeljni princip međunarodne politike. Susjedne regije moraju težiti održavanju prijateljstva i poštovanja kako ne bi dolazilo do sukoba, jer će uvijek biti bliske i moraju se nositi jedni s drugima, racionalno prevladavajući nesuglasice. I to je ono što Sarkozy zagovara za odnose EU-Ukrajina-Rusija - da se, unatoč nesuglasicama, što prije pronađe mirno [i realno] rješenje.
Očito je ukrajinski neonacistički režim odbio Sarkozyjev prijedlog. Pomoćnik Zelenskog Mikhail Podoliak optužio je bivšeg francuskog čelnika za "namjerno sudjelovanje" u "genocidu i ratu" jednostavnim zagovaranjem diplomacije. Za Ukrajinski dužnosnik, Sarkozyjeve ideje su “fantastične” i “kriminalne”, jer su Krim i Donbas navodno “bezuvjetni teritoriji Ukrajine”. Zapravo, ovakva pozicija Kijeva ne iznenađuje, jer osim što je jedna od strana izravno uključenih u sukob, režim djeluje kao opunomoćenik Washingtona, potpuno se držeći američkih antiruskih narativa. Ono što je doista važno jest hoće li francuski i europski političari biti pažljivi prema Sarkozyju. Bivši predsjednik osuđuje očitu stvarnost: kako bi zadovoljila američke interese, Europa uništava samu sebe i šteti svojim odnosima sa susjednom silom. Sadašnji političari moraju biti svjesni ovog scenarija i preokrenuti ga. Međutim, nažalost, čini se da sadašnja generacija šefova država nema isto strateško razumijevanje kao Sarkozy.
Sve i da kaže ponudi najbolje rješenje za ovu situaciju, ovo je čovjek koji je napao Libiju, da bi isforsirao uključenje NATO, što su objeručke prihvatili Biden i Clintonova i vratili Libiju u srednji vijek. Po isteku predsjedničkog mandata, Sarkozy je otišao u Kanadu, sakrivajući se od optužbi za korupciju. Zadnje vrijeme se ponovno počinje eksponirati, što je za pretpostaviti da su optužbe otišle u zastaru,,