Info Media prenosi: Zašto hrana poskupljuje?

Iako službeni indeks cijena hrane pada posljednjih 12 mjeseci, potrošači u samoposlugama, tržnicama i samoposlugama znatno skuplje plaćaju znatno manje osnovne namirnice.

---

Prenosi; Valentin Noršić

Od Velike Britanije i Njemačke do Hrvatske i Srbije hrana je svakim danom sve skuplja. Zašto?

Pitanje nije tako jednostavno kako se čini na prvi pogled. Posljedice prekida opskrbnih lanaca tijekom pandemije, uz nestabilnu geopolitičku situaciju zbog sukoba u Ukrajini, pretvorili su hranu u svojevrsno oružje.

Inflacija i skokovi cijena - prije svega energenata, doveli su do smanjene ponude, ali i smanjenih mogućnosti za proizvođače kojima nedostaju gnojiva (Rusija i Ukrajina su među najvećim izvoznicima), sjemena, dizela, osnovnih sirovina koje se kasnije prerađuju u hranu... Tu je i suša koja je pogodila Europu prošle godine.

Države pokušavaju obuzdati inflaciju dizanjem kamata i poskupljivanjem novca, odnosno smanjenjem potražnje, ali u trenutku kada mnogi jedva spajaju kraj s krajem, čini se da gube utrku.

Hrana i bezalkoholna pića su u ožujku ove godine u odnosu na ožujak 2022. poskupljeli za 25,4 posto, pokazuju podaci zavoda za statistiku . U odnosu na prethodni mjesec hrana je poskupila za 1,8 posto.

Neslavni lideri poskupljenja su mlijeko, sir i jaja s rastom od 42,2 posto. Kruh i žitarice poskupjeli su za 25,2, meso za 19,1, riba za 26,7, ulje i masti za 23,8, voće za 18,1, a povrće za čak 33,4 posto.

Oko dvije trećine doprinosa ukupnoj inflaciji i dalje se odnosi na rast cijena hrane i energenata, na koje mjere monetarne politike imaju ograničen učinak, jer je rast tih cijena velikim dijelom posljedica događanja u međunarodnom okruženju, tj. NBS objašnjava.

Običnom građaninu postoci ne znače mnogo. Ono što mu je jasno je da, kada uđe u trgovinu, za isti novac može kupiti mnogo manje hrane u odnosu na prethodnih mjesec-dva-šest.

NBS tvrdi da će poskupljenja vrhunac dostići u prvom tromjesečju 2023. godine, a da se nakon toga očekuje pad inflacije i da će na kraju godine biti upola niža nego na početku.

Nije neka utjeha, ali stanje nije bolje ni u bogatijim zapadnim zemljama . Tako su samo u razdoblju od početka godine do ožujka cijene hrane i bezalkoholnih pića u Velikoj Britaniji porasle za 19 posto.

U Njemačkoj, gospodarskom lideru Europe, inflacija je usporila, ali su cijene hrane u ožujku porasle za 22,3 posto, posebice cijene mlijeka i mliječnih proizvoda. Za šećer su Nijemci morali platiti nevjerojatnih 70,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Kako bi izmjerio stopu inflacije u Italiji, "Bloomberg" je sastavio "Pizza Margarita Index", koji uključuje sve sastojke potrebne za pripremu ovog tradicionalnog i svima omiljenog jela. S obzirom na to da su cijene glavnih sastojaka margarita nevjerojatno porasle u odnosu na prošlu godinu - maslinovo ulje poskupjelo je 27 posto, brašno 17,6 posto, mozzarella 26,9, rajčice 13,4, a struja 28 posto - Talijani sada plaćaju više jedu kupovnu pizzu čija je cijena u ožujku u odnosu na prethodnu godinu porasla za 8,5 posto, koliko je iznosila i inflacija.

Povrh pandemije, zatvaranja granica, mjera za suzbijanje virusa, izvoznih restrikcija, zabrana uvoza, poremećenih opskrbnih lanaca..., sukob u Ukrajini došao je "kao šlag na tortu" i multiplicirao sve postojeće probleme.

Rusija i Ukrajina su referentne poljoprivredne sile, prvenstveno veliki proizvođači žitarica koje su strateški poljoprivredni proizvod, ali i šećera, ulja, mineralnih gnojiva i nafte. Kako je cijena žitarica rasla, tako je rasla i cijena hrane. Međutim, u posljednjih 12 mjeseci cijene te osnovne robe (žitarice) padaju, ali hrana i dalje poskupljuje, ističe Galetin.

Indeks cijena hrane UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), koja prati cijene najtrgovanije hrane, u veljači je iznosio 129,7 bodova, au ožujku već 126,9. Prošlog mjeseca cijene hrane zapravo su bile na najnižoj razini od srpnja 2021 .

Kombinacija nekoliko čimbenika pridonijela je tom padu, poput prethodnog stvaranja zaliha hrane, pada potražnje za njezinim uvozom i produženja sporazuma koji omogućuje siguran izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora. Sve skupa rezultiralo je jeftinijim žitaricama, biljnim uljima i mliječnim proizvodima na globalnoj razini. Ne u trgovinama u koje idu Europljani.

Razlog zašto je hrana koju kupujemo skupa je nefunkcionalno tržište , objašnjava Galetin. U nekim zemljama ima puno hrane, u nekima je nema dovoljno. Problem je i zagušenost protoka hrane, gdje roba iz Ukrajini susjednih zemalja ne može ići južnije, nego se gomila.

Osim toga, veliki uvoznici (siromašnije afričke zemlje, na primjer) prošle su se godine zbog straha od situacije u Ukrajini zadužili za kupnju hrane i sada se ne mogu opskrbiti, a to sve utječe na cijene hrane.

Situacija je, kaže Galetin, apsurdna jer hrane ima, ali je skupa i neravnomjerno raspoređena. Osim toga, u cijeli "miks" treba uključiti i monopolističke centre moći, prerađivače i trgovce kojima ne odgovara da cijena hrane pada, pa je održavaju umjetno.

Cijenu hrane diktira predpoljoprivredni sektor (proizvođači sjemena, gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i stoke, strojeva i goriva) i postpoljoprivredni sektor (prerada, trgovina) plus ekstraprofiteri u izvoznom sektoru, te srpski seljak nalazi se između čekića i nakovnja, a nitko ne zna njegove gubitke .

Hrvatska je uspjela unazaditi svoju poljoprivredu ukidanjem poticaja poljoprivrednicima, smanjenjem potpora, agrarnim proračunom od najmanje 5 posto koji se nikad nije poštovao, a poljoprivreda u BDP-u sudjeluje s oko 10 posto

To je proračunska eutanazija sela, kaže on i nastavlja: Država ne daje poticaje i provodi "dogovornu ekonomiju, antiagrarnu i antiruralnu ekonomiju" gdje sustavno uništava seljaka kroz vezu s uvozni lobi.

Primjerice, država ne daje poticaje za livade na kojima se proizvodi krupna stočna hrana, a nalaze se u brdsko-planinskim predjelima, koji su uglavnom siromašni, pa su ti ljudi prisiljeni ili kupovati stočnu hranu iz drugih djelova, a njen transport je jako skup. ili jednostavno odustati od stočarstva.

Povrh toga, u 2022. godini nije bilo raspisanih natječaja za poticaje uzgajivačima autohtonih pasmina goveda. I to bez najave, a uzgajivači su sad iz bilo kojeg razloga prisiljeni rasprodati nacionalno genetsko blago.

Treba imati na umu da je zbog nerealno niskog tečaja eura isplativije uvoziti nego proizvoditi. Uništili smo stočni fond i povećali uvoz mlijeka i mesa, odnosno onog dobivenog od stoke hranjene GMO hranom.

Ekonomist Branko Pavlović objašnjava da cijene rastu zbog ponude i zato što vlasnik kapitala diže cijene kako bi pokrio neke druge gubitke (energija, transport, opskrbni lanci, kamate).

Ljudi nemaju novca ni mogućnosti kupovati više i država bi morala ozbiljno razmotriti faktore koji utječu na proizvođače da dižu cijene hrane.

Osim toga, kaže, država bi morala rigorozno analizirati i ne dopustiti špekulativno povećanje cijena kroz set mjera u vidu koncesija, potpora poljoprivrednicima, nižih poreza, smanjenja obveza prema bankama kako bi one dale više povoljni krediti.

Drugim riječima, nešto što nije dizanje referentne kamatne stope, jer će ova restriktivna politika koja je donesena utjecati na inflaciju kroz recesiju, zaključuje Pavlović.