Orbánova vlada pokušava srušiti nacionalne teškaše u određenim sektorima ograničavanjem i otežavanjem poslovanja stranih kompanija, što je dovelo do toga da se niz njemačkih kompanija više ne osjećaju "dobrodošlima" u Mađarskoj, piše njemački list.
Mađarski premijer Viktor Orbán ranije je u svojoj karijeri bio vrlo susretljiv prema njemačkim ulagačima, no to se stanje nedavno drastično promijenilo.
Prema Spiegelu, taj je trend započeo Orbánovom objavom da većina mađarske industrije mora biti u mađarskim rukama , nakon čega su zakonodavci u Budimpešti donijeli niz propisa koji su otežali poslovanje stranih tvrtki .
Metoda koju Orbánova vlada koristi za postizanje tog cilja sada je dobro poznata vlasnicima njemačkih kompanija, piše njemački tjednik.
Najprije nepoželjne ulagače ometaju birokratska ograničenja i uvjeti, a zatim dobivaju ponude za preuzimanje (dijela) vlasništva od mađarskih poduzetnika, za koje njemački list tvrdi da su često bliski mađarskom premijeru.
Iako se rijetko koja njemačka tvrtka usuđuje javno prosvjedovati zbog nastojanja mađarske vlade da osnaži domaće proizvođače, generalni direktor izdavača školskih udžbenika "Klet" iz Stuttgarta (prisutnog i u Srbiji) Philip Hausmann istaknuo je da Budimpešta želi strane tvrtke biti u "nepovoljnom položaju" u sektorima u kojima mađarska vlada želi stvoriti nacionalne korporativne "teškaše".
"Neke se njemačke tvrtke više ne osjećaju dobrodošlima u toj zemlji", istaknuo je Hausmann, istaknuvši da sigurnost njihovih ulaganja "više nije zajamčena".
Povratak mađarskog građevinskog sektora u mađarske ruke
U slučaju građevinskih tvrtki i proizvođača cementa, također postoji uredba koja stranim tvrtkama dodaje 90 posto "dodatne rudarske pristojbe", za koju njemačke kompanije kažu da Spiegel gubi novac sa svakom prodanom vrećom cementa.
Drugi propis znači da podružnice stranih tvrtki mogu izvoziti robu izvan zemlje samo uz posebnu dozvolu, a treći obvezuje tvrtke da proizvode cement u mađarskim kamenolomima prema državnim specifikacijama.
"Spiegel" dodaje da je Orbanov ministar graditeljstva Janos Lazar prije nekoliko tjedana objavio nacrt Zakona o graditeljstvu kojim bi se, prema njemačkom listu, "industrija konačno stavila pod zapovjedništvo države".
Stupi li ovaj pravni akt na snagu početkom srpnja kako je najavljeno, vlasti mogu gotovo po volji diktirati obujam proizvodnje i cijene stranim proizvođačima cementa. Većina materijala trebala bi se isporučiti novoj mreži nacionalnih trgovaca građevinskim materijalima koji bi dominirali tržištem. Kad bi se strani vlasnici htjeli odreći svojih tvrtki, država bi imala pravo prvokupa .
Sljedeći primjer građevinske industrije, "Spiegel" slučajem njemačkih tvrtki "Heidelberg Materials" i "Schwenk Cement" ilustrira kako mađarske tvrtke već koriste ove okolnosti za preuzimanje poslova stranim kompanijama.
Dvije su tvrtke, piše njemački list, nedavno dobile pismo neimenovanog mađarskog poduzetnika u kojem on navodi da je vlasnik "skupine tvrtki koje se intenzivno razvijaju" te da želi kupiti udio vlasništva u njihovoj Mađarska podružnica.
S obzirom na nepovoljnu poslovnu poziciju dviju njemačkih kompanija, pismo mađarskog poduzetnika svodi se na "ponudu koju neće moći odbiti" u stilu Don Vita Corleonea, ocjenjuje njemački list.
" Očito je da vlada želi izvršiti pritisak na strane proizvođače cementa da prodaju svoje tvrtke ", žali se "Spiegelu" jedan menadžer "Heidelberg Materialsa".
Reakcije EU
Orbánova vlada uspjela je ne antagonizirati njemačke ulagače u cjelini, piše "Spiegel", jer se strategija jačanja domaćih kompanija primjenjuje samo u ograničenom broju odabranih sektora , dok u područjima u kojima Mađarska koristi, poput automobilske industrije, poslovanja njemačkih teškaša ide nesmetano dalje.
Ipak, strategija vlade u Budimpešti nije prošla nezapaženo u EU.
"Sve dok Orbán ustraje u svojim napadima na strane tvrtke, novac iz europskih fondova neće teći u Mađarsku", citira "Spiegel" čelnicu Odbora za proračunski nadzor Europskog parlamenta i Njemicu Moniku Hollmeier, prethodno podsjetivši da je EU trenutno uskraćuje Mađarskoj pristup fondu za oporavak od pandemije u iznosu od 5,8 milijardi eura, te da bi mogla zamrznuti 7,5 milijardi strukturne pomoći zbog mađarske prakse odabira izvođača javnih radova.
"Neizvjesno je tko će pobijediti. Novi antiorbanovski savez u europskoj politici ili dobronamjerna poslovna udruženja", zaključuje "Spiegel".
Comments