SAD bi naslijedio ekološku dilemu koju je sam stvorio, ako polaže pravo na golemi arktički otok
TomRy
Duboko u smrznutoj divljini Grenlanda, radioaktivna tajna spava ispod leda — i to bi mogla biti glavobolja za Donalda Trumpa, ako novoizabrani američki predsjednik ispuni svoju prijetnju da preuzme kontrolu nad golemim arktičkim otokom.
To je Camp Century, američka vojna baza izgrađena 1959. tijekom Hladnog rata u pokušaju razvoja nuklearnih lansirnih mjesta koja bi mogla preživjeti sovjetski napad. Projekt, koji je uključivao probijanje mreže tunela kroz ledenu ploču Grenlanda i pokretan malim nuklearnim reaktorom, smatran je neizvedivim zbog leda koji se stalno pomicao i napušten je 1967. Iako su Amerikanci demontirali reaktor i ponijeli njegovu nuklearnu reakcijsku komoru sa sobom kada su otišli '67., iza sebe su ostavili tisuće tona otpada i krhotina — uključujući radioaktivne ostatke — da vječno budu zakopani pod ledenom kapom.
No, zahvaljujući klimatskim promjenama, vječnost bi mogla doći prije nego što je planirano.
Kako se svijet zagrijava, Camp Century - koji se nalazi na jednom od najudaljenijih mjesta na Zemlji, oko 1500 kilometara sjeverno od Nuuka, glavnog grada Grenlanda - bio je u središtu ponovnog interesa i zabrinutosti koliko će dugo ostati zakopan. Značajna studija objavljena 2016. otkrila je da bi ostaci napuštene baze mogli biti otkriveni topljenjem leda i snijega prema kraju 21. stoljeća . "Naša studija naglašava da Camp Century sada ima neočekivani politički značaj u svjetlu antropogenih klimatskih promjena", napisali su istraživači (iako su kasnije revidirali svoja otkrića 2021. kako bi isključili mogućnost ponovnog izranjanja baze iz leda do najmanje 2100.).
Otkriće je izazvalo političku buru na Grenlandu, danskom teritoriju koji je samoupravan od 1979. Grenlandski ministar vanjskih poslova Vittus Qujaukitsoq zahtijevao je od Danske da preuzme odgovornost za čišćenje ostataka iz napuštenih američkih vojnih postrojenja na Grenlandu, od kojih postoji 20 do 30 lokacija koje se uglavnom ne koriste. Grenland, nekadašnja kolonija Danske, nikada nije uspio dočekati Dance.
Zračne snage SAD-a još uvijek koriste zračnu bazu Thule, oko 1200 kilometara (745 milja) ispod Sjevernog pola. Vojni aerodromi u Narsarsuaqu, Kulusuku i Kangerlussuaqu postali su civilni aerodromi. Nekoliko drugih vojnih objekata je napušteno, neki u udaljenim područjima, u nadi da će zauvijek biti zakopani u debelom ledenom pokrivaču koji prekriva veći dio golemog otoka. Lokalne vlasti počele su čistiti neka mjesta, ali nemaju dovoljno sredstava, rekao je Rasmus Eisted iz danske inženjerske tvrtke Ramboll, koja je bila uključena u neke projekte čišćenja. Eisted je izdvojio smetlište u Kangerlussuaqu koje sadrži raznu vojnu opremu iz vremena kada je to bila baza američkih zračnih snaga poznata kao Sondrestrom. Kontinuirani zadatak čišćenja bio je veći nego što se prvo očekivalo, rekao je.
Aleqa Hammond, bivša grenlandska premijerka koja sada predstavlja većinom inuitsko stanovništvo arktičkog otoka u danskom parlamentu, rekla je da bi Grenland mogao dovesti Dansku pred panel UN-a za domorodačka pitanja, osim ako se ne pozabavi otpadom. "Danska je odgovorna za čišćenje nakon Amerikanaca", rekla je Hammond za AP. "Vidim potencijalnu političku krizu između Grenlanda i Danske."
Izvor: POLITICO
Publish 20.1.2025,
Comments