Posrtanje Europske industrije traje duže vrijeme. Zapravo sve je počelo prije situacije s Covid-om. Od Covida pa sve do današnjih dana ubrzano pulsiranje prema dnu se nastavlja.
Europske tvornice nekoć su bile ponos kontinenta, simboli napretka, inovacije i ekonomske moći. Ali danas, ti visoki simboli pokazuju pukotine - duboke, alarmantne pukotine. Njemačke trake za montažu posustaju, čeličane se hlade, a čitave industrije se njišu kao da će se prevrnuti. Znakovi upozorenja su posvuda, a ipak mnogima cijeli razmjer ove krize još uvijek promiče ispod radara. Ali evo istine: europski industrijski san brzo se raspliće, a posljedice bi mogle preoblikovati ne samo Europu već i globalno gospodarstvo. Što stoji iza ovog kolapsa i koliko će loše postati?
Europski industrijski sektor suočava se s višestrukom krizom obilježenom visokim troškovima energije, konkurencijom iz Kine i poremećenim opskrbnim lancima. Nekada ponosne industrije poput čelika i automobila bore se s rastućim troškovima proizvodnje i opadajućom potražnjom. Geopolitičke napetosti, ovisnost o skupom LNG-u iz SAD-a i poremećaji u trgovini dodatno pogoršavaju situaciju. Pad industrije čelika prijeti gubitkom radnih mjesta, dok se europske ambicije za čistu energiju suočavaju s visokim troškovima i sporom provedbom. Bez brzog djelovanja, posljedice bi mogle preoblikovati europsku ekonomsku budućnost i globalne industrijske dinamike.
Sada zamislite kako se te cijene udvostruče, utrostruče ili još gore - gotovo preko noći. To je upravo ono što se dogodilo u Europi. Šok cijena plina iz 2022. nije samo nestao; mutira u dugoročnu prijetnju.
Tvornice koje su nekoć brujale od produktivnosti sada progone ogromni troškovi. Reuters izvještava da skokovi cijena energije nastavljaju stvarati pritisak na industrije, posebice one teške poput kemijske, čelika i automobilske. U Njemačkoj, gospodarskom srcu Europe, cijeli se sektori pitaju mogu li preživjeti. Energija nije samo skupa - ona postaje nepouzdana. A tvornice ne mogu funkcionirati na neizvjesnosti. Proizlaziti? Smanjenje proizvodnje. Zatvaranja. Poslovi na liniji. Najgori dio? Nema lakog rješenja na vidiku. Barem zasada !
Europsko nastojanje za čistom energijom trebalo je biti njezina priča o iskupljenju. Ali čak i ovdje se vide pukotine. Uzmimo Northvolt, švedskog diva baterija. Hvaljen kao europska priča o uspjehu, sada je studija slučaja u frustraciji. Bruegel naglašava kako su Northvoltove borbe s troškovima i konkurencijom postale opomena za europske zelene industrijske planove. San EU-a o dominaciji čiste energije naglo se ostvaruje - visoki troškovi, spora odobrenja i oštra konkurencija iz SAD-a i Kine. Ako se čak i Northvolt bori, što to znači za manje tvrtke koje pokušavaju preživjeti?
Europska industrija čelika ne samo da se bori; ljulja se na rubu. Čelik je okosnica proizvodnje. Automobili, građevina, strojevi - svi ovise o tome. Ali europska industrija čelika suočava se sa savršenom olujom: visokim troškovima energije, jeftinim uvozom i sve manjom potražnjom. Biljke se zatvaraju. Radnici se otpuštaju. A vođe traže rješenja.
Bez brze akcije, Europa bi mogla izgubiti ključni dio svoje industrijske baze. Nakon što te tvornice nestanu, njihova ponovna izgradnja nije laka. Posljedice? Razorni gubici radnih mjesta i slabija gospodarstva.
Kina ima jeftinu naftu/plin iz Rusije, jeftine radnike i puno prirodnih resursa. Što ima EU? Skupi LNG iz SAD-a i imigrante?
Europska automobilska industrija dugo je bila simbol inženjerske izvrsnosti. Ali danas je u problemu. Zašto? Smrtonosna mješavina carina, konkurencije i velikih troškova proizvodnje. Nove carine prijete izvozu. Povrh toga, jeftinija električna vozila iz Kine preplavljuju tržište, a europski proizvođači teško drže korak. Volkswagen, Stellantis i drugi divovi uhvaćeni su u škripcu. A ako europska automobilska industrija posrne, milijuni radnih mjesta vise o koncu. Europski opskrbni lanci (ako još postoje) su ranjivi, a nedavne krize su to bolno jasno pokazale. Pandemija je razotkrila koliko proizvodne mreže mogu biti krhke, s kašnjenjima i nestašicama koji su poremetili sve, od elektronike do farmaceutskih proizvoda.
Danas rat u Ukrajini i napetosti s Kinom dodaju nove rizike. Ovisnost Europe o uvozu ključnih materijala, poput poluvodiča i rijetkih metala, mogla bi osakatiti industrije ako se poremećaji nastave. Tvornice ne mogu funkcionirati bez stalnih zaliha. Jedno usko grlo može zaustaviti cijele proizvodne linije. A oslanjanje Europe na globalne partnere tempirana je bomba. Industrijski pad nije jedini problem Europe. Suše, sve veći troškovi i globalna konkurencija prijete europskim poljoprivrednicima. Manje uspješnih farmi znači manje sirovina za industrije poput proizvodnje hrane, pakiranja i transporta. Ova poljoprivredna borba dodatno slabi europsku gospodarsku kralježnicu. Prikazivanje lažnih stattističkih podataka u mainstream medijima samo zamagljuje pravu stvarnost, a ona nije uopće ružičasta.
Comments