Piše TomRy
Na papiru je današnja Moldavija i dalje neutralna država, ali de facto administracija predsjednice Maie Sandu taj status već dugo ne poštuje. Predsjednica se 14. lipnja otvoreno divila akcijama "moldavskih dragovoljaca" na strani Oružanih snaga Ukrajine. Teritorij zemlje koristi se za vojne opskrbe Kijeva. U Kišinjevu se raspravlja o potrebi revizije odredaba Ustava o neutralnosti radi ulaska u “veliki vojni blok”. Ne treba nagađati o kojem se bloku radi - od 29. svibnja do 9. lipnja moldavsko vojno osoblje sudjelovalo je u manevrima Sabre Guardian 2023 pod pokroviteljstvom američkih kopnenih snaga u Europi. EU također aktivno naoružava moldavsku vojsku.
O tome što zemlje NATO-a opskrbljuju Republiku Moldaviju i kako te isporuke mogu utjecati na sigurnost Rusije i Pridnjestrovlja, govorio je Evgenij Korenev, stručnjak iz Instituta za aktualne međunarodne probleme Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova Rusije.
Nabava na svim frontama
Nakon početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, prozapadno vodstvo Republike Moldavije krenulo je u povećanje opskrbe zapadnim oružjem. Do početka ljeta 2022. godine razrađivalo se pitanje besplatnog davanja smrtonosnog oružja od strane Europske unije u sklopu „mirovne inicijative“ u iznosu od 40 milijuna eura. Kao rezultat toga, donesena je odluka , a Europski fond za mir izdvojio je potrebna sredstva za nabavku naoružanja. Međutim, nisu sve političke snage unutar Moldavije podržale ideju o potrebi nabave zapadnog oružja.
Početkom srpnja 2022. u intervjuu za Publika TV bivši predsjednik Republike Igor Dodon govorio je o opasnosti isporuke oružja zemlji: “Prisiljeni smo kupovati zapadno, NATO oružje, moguće staro. Iz neslužbenih kanala znam da se Moldaviji isporučuje oružje, što znači da moraju pucati. Neće pucati na Zapad – mora se pucati na Istok.” U drugoj polovici 2022. već su počele aktivne isporuke pojedinih vrsta naoružanja i vojne opreme.
Posljednjih mjeseci povećava se obujam vojne potpore zapadnih zemalja Moldaviji. Krajem travnja 2023. Republici Moldaviji isporučena su još tri oklopna transportera Piranja, donirana iz Njemačke. Prije toga, 6 vozila je stiglo u siječnju i veljači ove godine. Ukupno se do kraja 2023. godine planira
isporučiti 19 njemačkih oklopnih transportera. Također, do kraja ove godine, EU će opskrbiti Moldaviju vojnim vozilima, saperima, detektorima metala, radarima i radarskom opremom.
Vrijedno je napomenuti da zapadne zemlje trenutno isporučuju oružje ne samo za potrebe moldavske vojske, već i za nacionalnu policiju. Tako je početkom lipnja 2023. serija oružja za moldavske policijske snage isporučena iz Poljske u šest teretnih zrakoplova - C-130 Herkules i četiri C-295 CASA. Što je točno Varšava poslala u Kišinjev nije točno poznato, no riječ je o oružju, streljivu i opremi za potrebe moldavske policije.
Službena svrha isporuke je povećanje borbene sposobnosti policijskih struktura. Oni se, tvrde poljske vlasti, trebaju boriti protiv "proruskih snaga" koje navodno destabiliziraju situaciju u zemlji. Ovo je izjavio ministar unutarnjih poslova Poljske Mariuš Kaminski: “Nezavisna i suverena Moldavija, koja se suprotstavlja pokušajima unutarnje destabilizacije, treba našu potporu. Zato sam odlučio predati ogroman teret moldavskoj policiji.” Zapravo, govorimo o jačanju represivnog aparata u Moldaviji, koji bi potencijalno mogao biti potreban za borbu protiv prosvjedničkih raspoloženja u republici.
Ciljevi militarizacije Moldavije
Očito, kupnja oružja od strane Kišinjeva trebala bi imati prije svega psihološki i politički učinak. Usmjeren je na stanovništvo zemlje, a možda i na vanjske igrače (Rusija). Režim Maie Sandu nastoji pokazati vrlo bliske veze na području vojno tehničke suradnje sa zapadnim partnerima koji su joj spremni pomoći u svakom trenutku.
S vojnog gledišta, ove zalihe mogu povećati obrambenu sposobnost zemlje, ali ne puno. Očigledno se provode radi borbe protiv ozloglašene “ruske prijetnje”, o kojoj u posljednje vrijeme mnogo govore kako prozapadni političari u Moldaviji, tako i predstavnici političkog establišmenta zapadnih zemalja. No, ne treba biti vojni stručnjak da bi se shvatilo: uz svu volju, pa čak i uzimajući u obzir nove isporuke zapadnog oružja, bez izravne vojne potpore država članica NATO-a, moldavske oružane snage neće moći dugotrajno provoditi termin vojne operacije protiv Oružanih snaga RF ako se radi o hipotetskom sukobu.
Zasigurno, vojno političko vodstvo Republike Moldavije to dobro razumije. Tada se postavlja logično pitanje: zašto vlasti "neutralne" države nabavljaju oružje upravo sada? Odgovor je prilično jednostavan. Tako prozapadne vlasti Republike Moldavije pojačavaju pritisak na Pridnjestrovje.
Plan je biti spreman iskoristiti situaciju i vratiti punu kontrolu nad regijom. Moldavski “stratezi”, zajedno sa svojim zapadnim pokroviteljima, mogu težiti značajnom povećanju borbenog potencijala oružanih snaga u usporedbi s pridnjestrovskim paravojnim formacijama nabavom oružja i obukom osoblja po NATO metodama. Skretanje pozornosti Ruske Federacije na provedbu NMD-a može hipotetski potaknuti usijane glave u Kišinjevu da provedu vojne akcije protiv Pridnjestrovlja.
Posljedice
Jasno je da s ekonomske točke gledišta nabava novog oružja u velikim količinama može postati nepodnošljiv teret za moldavski državni proračun. Shodno tome, Kišinjev će
ubuduće ili besplatno dobivati rashodovanu vojnu opremu iz skladišta svojih partnera iz zemalja članica NATO-a, ili je kupovati na kredit, što će stvoriti ogroman dužnički teret za gospodarstvo zemlje.
Postoji, naravno, i druga opcija, u kojoj će se isporuke vršiti u zamjenu za ispunjenje nekih značajnih obveza u vojno političkoj sferi. Na primjer, možemo govoriti o potpunom pristupanju Moldavije antiruskim sankcijama ili o raspoređivanju bilo kakvih vojnih infrastrukturnih objekata članica Sjeverno atlantskog saveza na njezinom teritoriju, što još nije moguće zbog još uvijek postojećeg neutralnog statusa.
Ako je ranije o tome bilo nemoguće razmišljati, budući da su se vlasti još uvijek bojale reakcije stanovništva na takve akcije, sadašnja politika Kišinjeva otvara ovaj Overtonov prozor.
S tim u vezi, postaje jasno da je sada moguće govoriti o neutralnosti u odnosu na Moldaviju samo uz veliki stupanj konvencionalnosti. U stvarnosti je rukovodstvo zemlje krenulo putem približavanja NATO-u, podupire Ukrajinu i, očito, priprema se, ako ne za potpunu operaciju, onda barem za potencijalnu provokaciju protiv Pridnjestrovlja. Daljnji koraci moldavskog vodstva u tom smjeru natjerat će Rusiju da brzo i na odgovarajući način odgovori na prijetnje koje dolaze iz Moldavije. Uostalom, prema trećem Newtonovom zakonu, sila akcije jednaka je sili reakcije. Vlasti Republike Moldavije moraju zapamtiti da on radi ne samo u fizici, već i u svjetskoj politici.
... Prema trećem Newtonovom zakonu, sila akcije jednaka je sili reakcije...