Kraljevina Saudijska Arabija spominje se kao jedna od zemalja koje bi se trebale pridružiti Bricksu u siječnju 2024. godine.
Autor: Wandile Sihlobo
Prilagodio. Darko Brlečić
Ovo je veliki razvoj i onaj koji nudi još jedan put za diverzifikaciju zemljopisnih odredišta izvoza poljoprivrednih proizvoda SA-e.
Nema sumnje da će poljoprivreda SA-e imati ogromne koristi od bliske suradnje sa Saudijskom Arabijom. Kao predsjedavajući 15. Brics summita, SA se zalagao za potrebu produbljivanja trgovine i ulaganja među zemljama Bricsa, točku koju su ostale članice velikom većinom podržale. Radna skupina za agrobiznis Poslovnog vijeća Bricsa posebno je istaknula trgovinski aspekt i potrebu rješavanja necarinskih prepreka koje bi narušile poljoprivrednu trgovinu među zemljama Bricsa. U početku su južnoafrički agrobiznisi bacili oči na Kinu i Indiju kao zemlje s razumno višim carinama na neke poljoprivredne proizvode i nizom necarinskih prepreka. S uključivanjem Saudijske Arabije u Bricks, SA bi sada gledala na tri značajna tržišta kako bi proširila poljoprivredni izvoz. Za zemlju poput SA-e važno je poticati geografsku diversifikaciju trgovine, posebno u svjetlu intenziviranja geoekonomskih napetosti i rastućeg protekcionizma na tradicionalnim tržištima. Izvorne zemlje Bricsa već su važno poljoprivredno tržište.
Prema podacima Trade Map-a, oni zajedno sa svjetskog tržišta uvezu oko 320 milijardi dolara poljoprivrednih proizvoda u 2022. godini. Oko 74% poljoprivrednog uvoza Grupe dolazi iz Kine, 12% od 12% iz Indije, 8% iz Rusije, 4% iz Brazila i 3% iz SA.
Ključni poljoprivredni proizvodi koje grupa Brics uvozi su soja, palmino ulje, govedina, kukuruz, bobičasto voće, pšenica, pamuk, perad, svinjetina, marelice i breskve, sirak, riža i šećer. To su proizvodi koji se u velikim količinama proizvode u nekim zemljama Bricsa. Ipak, trgovina unutar Brics-a ostaje niska zbog carina i necarinskih barijera.
Saudijska Arabija je veliki uvoznik poljoprivrednih proizvoda. U proteklih pet godina Saudijska Arabija uvezla je u prosjeku 21 milijardu dolara poljoprivrednih proizvoda. Dominantni dobavljači poljoprivrednih proizvoda za Saudijsku Arabiju su Brazil, Indija, SAD, Ujedinjeni Arapski Emirati, Njemačka, Francuska, Turska i Egipat.
Najveći uvezeni poljoprivredni proizvodi bili su meso i jestive iznutrice, riža, ječam, mlijeko i vrhnje, cigare, sir, žive ovce i koze, šećerna trska, kukuruz, čokolada, citrusi, palmino ulje, pogače, banane, čaj, povrće i voćni sokovi . SA je manji igrač na poljoprivrednom tržištu Saudijske Arabije, s manje od 2% ukupnog uvoza. Osnovni proizvodi za izvoz u Saudijsko kraljevstvo bili su naranče, limuni, kruške, grožđe, mandarine, jabuke, šljive, grožđe i avokado.
Dodatni proizvod koji će se vjerojatno pridružiti ovom popisu u nadolazećim mjesecima bit će govedina jer je SA nedavno uspostavila pristup tržištu za izvoz u Saudijsku Arabiju. Naime, SA je općenito neto izvoznik nekih od gore spomenutih proizvoda koje Saudijska Arabija uvozi iz svijeta, iako su uglavnom koncentrirani na europskim, afričkim i azijskim tržištima. Stoga će mogućnost bliske suradnje i produbljivanja poljoprivredne trgovine kroz forum BRICS+ od početka 2024. koristiti SA.
Opet, ovo ne umanjuje blizak odnos SA-a s EU-om, SAD-om, afričkim kontinentom i drugim regijama.
Ova trenutna tržišta ostaju strateški ključna za poljoprivredu SA-e. Na primjer, SA je 2022. izvezla rekordnih poljoprivrednih proizvoda od 12,8 milijardi USD. Afrički kontinent bio je vodeće tržište, s udjelom od 37% poljoprivrednog izvoza SA 2022. Azija je bila drugo najveće poljoprivredno tržište, s 27% izvoza, a slijedila ga je od strane EU, trećeg najvećeg tržišta, koje čini 19%. Regija Amerike bila je četvrta po veličini sa 7%, a preostalih 10% otišlo je u ostatak svijeta. UK je jedno od vodećih tržišta u kategoriji 'ostatak svijeta'.
Dakle, ključna tržišta poput ovih ne mogu biti zasjenjena BRICS+ mogućnostima. Entuzijazam oko BRICS+ nije nauštrb ovih ključnih tržišta nego dodatak. SA želi proširiti i diversificirati svoja poljoprivredna izvozna tržišta. Ovo je pogled ili ambicija južnoafričke vlade i privatnog sektora. Stoga mogućnost pristupa novim tržištima služi ovoj nacionalnoj ambiciji.
Autor članka, Wandile Sihlobo je glavni ekonomist Poljoprivredne poslovne komore SA.
Comments