Više od 220 globalnih kompanija nastavlja "poslovati kao i obično" u Rusiji, prema Sveučilištu Yale.
Više od 550 međunarodnih kompanija, mnoge iz Europe, još uvijek posluju u Rusiji u manjoj ili većoj mjeri, prkoseći pritisku javnosti da se povuku iz zemlje nakon invazije na Ukrajinu, prema novom izvješću Sveučilišta Yale.
Od njih se za 223 tvrtke smatra da posluju "uobičajeno", uključujući istaknute tvrtke iz Italije (Boggi, Benetton, Calzedonia), Francuske (Clarins, Etam, Lacoste), Njemačke (Siemens Healthineers, B. Braun) i Nizozemska (Philips).
Na popisu "poslo kao i obično" nalaze se i neke poznate američke tvrtke, poput Tom Forda, Tupperwarea i TGI Friday'sa, kao i brojna kineska poduzeća, poput Alibabe, Tencenta i ZTE-a, te zračni prijevoznici poput Emirates Airlinesa, Egyptaira, Qatar Airways i Turkish Airlines
Brojke prikuplja i redovito ažurira stručni tim sa Sveučilišta Yale, koji prati korporativne objave od izbijanja rata u veljači 2022.
Sveukupno, baza podataka Yale sadrži 1389 tvrtki iz cijelog svijeta, podijeljenih u pet kategorija:
Detaljno : 223 tvrtke koje još uvijek "posluju kao i obično", uključujući gore spomenute tvrtke.
Kupnja vremena : 162 tvrtke koje su odgodile buduće operacije, ali nastavljaju obavljati "značajne poslove" u Rusiji.
Smanjivanje : 170 tvrtki koje su smanjile neke "značajne" operacije, ali nastavljaju druge.
Obustava : 493 tvrtke koje su privremeno ograničile "većinu ili gotovo sve" operacije u Rusiji, ali zadržavaju opciju zarađivanja preostalih financijskih povrata.
Čisti prekid : 341 tvrtka koja je "potpuno" obustavila angažmane u Rusiji.
Zajedno, tri kategorije s najgorim rezultatima – kopanje, kupovina vremena i smanjivanje – čine 555 tvrtki, što čini gotovo 40% baze podataka.
Među tvrtkama koje još uvijek "kupuju vrijeme" više je renomiranih tvrtki kako iz EU tako i iz G7, poput AstraZenece (UK), Barille (Italija), Bayera (Njemačka), BlaBlaCara (Francuska).
Engie (Francuska), Giorgio Armani (Italija), ING Bank (Nizozemska), Merck (Njemačka), Nestle (Švicarska), Red Bull (Austrija), Total Energies (Francuska), Unilever (UK) i Yves Rocher (Francuska) su neke od europskih tvrtki također uključene u tu kategoriju.
One koje su u procesu "smanjivanja" imaju lako prepoznatljiva imena kao što su Adobe (SAD), Allianz (Njemačka), Googleova matična tvrtka Alphabet (SAD), Bosch (Njemačka), Coca-Cola (SAD), Duolingo (SAD) , Eni (Italija), Ferrero (Italija), JPMorgan (SAD), Microsoft (SAD), Ørsted (Danska), Pirelli (Italija), Spotify (Švedska), Toyota (Japan) i Vattenfall (Švedska).
Nejasno je koliko novaca te tvrtke zarađuju svojim poslovanjem u Rusiji, s obzirom na gospodarsko usporavanje zemlje i poremećaj trgovine uzrokovan zapadnim sankcijama.
Međutim, čini se da njihova kontinuirana prisutnost u Rusiji potkopava političko jedinstvo zapadnih zemalja, koje već mjesecima pokušavaju srezati prihode koji mogu financirati Kremljov ratni stroj.
"Naše sankcije same po sebi ne obvezuju tvrtke da napuste Rusiju, mnoge su odlučile otići same", rekao je glasnogovornik Europske komisije za Euronews, odgovarajući na nalaze Yalea.
"Oni koji ostaju ne krše nužno sankcije EU-a - sve dok ne sudjeluju u sektorima ili subjektima koji su pod sankcijama."
Prema timu Yalea, 493 međunarodne tvrtke i dalje su u limbu "suspenzije", što znači da su zaustavile ili blokirale većinu komercijalnih aktivnosti, prodaje, pošiljaka, letova, rezervacija, financijskih transakcija i drugih usluga u vezi s Rusijom, ali a da nije dovršio prekid veza sa zemljom.
Među 341 tvrtkom koja se potpuno povukla iz Rusije nalazimo Accenture (Irska), Aldi (Njemačka), Asda (UK), Deloitte (SAD), Deutsche Bank (Njemačka), Equinor (Norveška), Heineken (Nizozemska) ), IBM (SAD), Ikea (Švedska), Lufthansa (Njemačka), McDonald's (SAD), Mercedes-Benz (Njemačka), Netflix (SAD), Nike (SAD), Nissan (Japan), Nokia (Finska), Renault (Francuska) i Vodafone (UK).
U ovoj grupi također se nalazi Eurovizija i razne sportske organizacije koje su zabranile ruskim državljanima sudjelovanje na njihovim natjecanjima.
Yale ažurira bazu podataka analizirajući razne izvore informacija, kao što su vladini regulatorni podnesci, porezni dokumenti, izjave tvrtke i medijska izvješća, kao i mreža insajdera tvrtke i zviždača.
Comments