Situacija koju treba opisivati naglašava neke ozbiljne poljoprivredne izazove u Europi. Francuska, kao ključni poljoprivredni igrač u EU-u, suočava se sa značajnim problemima s berbama žitarica i grožđa zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Takve loše žetve mogu imati široke implikacije, utječući ne samo na lokalnu opskrbu hranom nego i na ukupno gospodarstvo i stabilnost EU-a.
Piše: Darko Brlečić
Žetva žitarica koja je najgora u desetljećima i katastrofalna berba grožđa s potencijalnim dugoročnim problemima s kvalitetom naglašavaju koliko poljoprivreda može biti osjetljiva na klimatske anomalije. Ti bi problemi mogli dovesti do povećanja cijena hrane i potencijalno čak do društvenih nemira ako potraju ili se pogoršaju.
U vremenima poput ovih, fokus se često pomiče na neposredna praktična rješenja, kao što je poboljšanje otpornosti poljoprivrede i upravljanje opskrbnim lancima, umjesto na medijske smetnje ili manje hitna pitanja.
Trajanje poljoprivrednih poteškoća uzrokovanih vremenskim anomalijama može uvelike varirati. Tipično, takvi problemi mogu potrajati tijekom jedne vegetacijske sezone, ali dugoročni učinci mogu se proširiti i dalje. Evo nekoliko čimbenika koje treba uzeti u obzir:
Vremenski obrasci: Ako su vremenske anomalije dio većeg, dugoročnijeg trenda (poput klimatskih promjena), učinci bi mogli trajati ili se čak pogoršati u narednim sezonama. Međutim, ako su to izolirani incidenti, uvjeti bi se mogli poboljšati u bliskoj budućnosti.
Vrijeme oporavka: Čak i nakon što se trenutni problemi povezani s vremenskim prilikama riješe, oporavak može potrajati. Poljoprivrednici će možda trebati obnoviti zdravlje tla, zamijeniti oštećenu opremu ili prilagoditi nove tehnike, što može utjecati na prinose u sljedećim sezonama.
Mjere prilagodbe: Provedba mjera prilagodbe, kao što su poboljšani sustavi navodnjavanja, sorte usjeva otporne na ekstremne vremenske uvjete ili bolje predviđanje i planiranje, mogu pomoći u ublažavanju budućih problema. Brzina usvajanja ovih mjera utjecat će na vremenski okvir oporavka.
Ekonomski i politički odgovori: Vladina pomoć, subvencije i podrška poljoprivrednicima također mogu utjecati na brzinu oporavka sektora. Učinkovite politike mogu pomoći stabilizirati poljoprivredni sektor i ubrzati oporavak.
Ukratko, dok se neposredni učinci mogu osjetiti tijekom jedne vegetacijske sezone, širi proces oporavka i prilagodbe mogao bi potrajati nekoliko godina, ovisno o gore navedenim čimbenicima.
Doista, europski poljoprivrednici imaju značajan utjecaj zahvaljujući Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP), koja je kamen temeljac politike EU-a od njezina početka. Mehanizmi financiranja i potpore ZPP-a odražavaju ključnu važnost poljoprivrede za ukupnu stabilnost i gospodarsko zdravlje EU-a.
Robusnost ZPP-a, unatoč raznim izazovima i kritikama, ilustrira političku težinu i utjecaj poljoprivrednog sektora. To je dobro uspostavljen stup politike EU-a, s poviješću žestoke zaštite. To ponekad može zasjeniti druga pitanja ili brige, poput onih u Olimpijskim igrama ili širim geopolitičkim napetostima.
Frustracija poljoprivrednika, posebno u svjetlu slabih žetvi i ekonomskih pritisaka, može dovesti do zahtjeva za povećanjem subvencija ili prilagodbi politike. To bi moglo stvoriti značajan politički pritisak, potencijalno utječući na donošenje odluka na nacionalnoj i EU razini.
Ako se poljoprivrednici zalažu za povećanje potpore, to bi moglo natjerati čelnike poput Macrona i drugih da izravnije odgovore na njihove zahtjeve. Pritužbe i potrebe poljoprivrednika mogle bi postati središnje pitanje koje će utjecati na to kako će vlada i institucije EU-a odgovoriti na šire gospodarske i političke izazove.
Bit ovih događaja vjerojatno će se vrtjeti oko ravnoteže snaga i prioriteta između poljoprivrede i drugih sektora te o tome koliko učinkovito EU i njezine države članice mogu upravljati tim pritiscima.
Situacija bi potencijalno mogla eskalirati na nekoliko načina, ovisno o tome kako se upravlja poljoprivrednom krizom i kako djeluju širi gospodarski i politički čimbenici. Evo nekoliko scenarija kako bi se stvari mogle pogoršati:
Gospodarski pritisak: Stalno slabe žetve mogle bi dovesti do značajnog povećanja cijena hrane, što bi utjecalo ne samo na poljoprivrednike nego i na potrošače. Ovaj inflacijski pritisak mogao bi dovesti do viših troškova života i potencijalne nesigurnosti hrane, što bi moglo pojačati javno nezadovoljstvo i socijalne nemire.
Politički pritisak: Zahtjevi poljoprivrednika za povećanjem subvencija ili potpore mogli bi stvoriti značajan politički pritisak. Ako se njihovi zahtjevi ne ispune, to bi moglo dovesti do prosvjeda, štrajkova ili drugih oblika građanskih nemira. U ekstremnim slučajevima, to bi moglo destabilizirati lokalne ili nacionalne vlasti i utjecati na izbore ili političke promjene.
Prekidi u opskrbnom lancu: Dugotrajne slabe žetve mogle bi poremetiti opskrbne lance i za sirove poljoprivredne proizvode i za prerađenu robu. To bi moglo utjecati na različite sektore, od industrije hrane i pića do maloprodaje, što bi dovelo do širih gospodarskih posljedica.
Regionalna nestabilnost: U EU, gdje poljoprivreda igra ključnu ulogu u određenim gospodarstvima, ozbiljne
Erozija povjerenja: Kako građani doživljavaju utjecaje lošeg upravljanja—kao što su neadekvatni odgovori na poljoprivredne krize, nestašice hrane ili ekonomsku nestabilnost—javno povjerenje u institucije može erodirati. Ovaj gubitak povjerenja može oslabiti legitimitet EU-a i njegovih država članica, potencijalno dovodeći do povećanog skepticizma o učinkovitosti demokratskih procesa i struktura upravljanja.
Neučinkovitost politike: Ako se na vođe gleda kao na nemare ili neučinkovite, njihova sposobnost formuliranja i provedbe politika koje se bave hitnim pitanjima može biti ugrožena. To bi moglo pogoršati postojeće probleme i spriječiti napore da se pronađu održiva rješenja, što bi dovelo do produljenih ili pogoršanih kriza.
Politička reakcija: percepcija neodgovornosti elite može potaknuti političke pokrete ili stranke koje kapitaliziraju nezadovoljstvo javnosti. To bi moglo dovesti do promjena u političkoj moći, potencijalno dovodeći radikalnije ili populističke elemente u politički mainstream, što bi moglo dodatno destabilizirati politički krajolik EU-a.
Izazovi odgovornosti: Usporedba s drugim političkim sustavima, gdje bi se nemar mogao rigoroznije rješavati, naglašava zabrinutost oko odgovornosti u EU. Ako nemarni postupci nisu adekvatno ispitani ili se njima ne pozabavi, to može dovesti do ciklusa lošeg donošenja odluka i nedostatka odgovornosti, umanjujući učinkovitost upravljanja.
Društveni nemiri: Ako se odgovori EU-a na krize smatraju neadekvatnima ili izvan dodira s potrebama građana, to može dovesti do društvenih nemira. Prosvjedi, štrajkovi i javne demonstracije mogu postati češći jer ljudi izražavaju svoju frustraciju percipiranim neuspjesima svojih vođa.
Institucionalna stabilnost: dugotrajno zanemarivanje kritičnih pitanja može potkopati stabilnost i funkcionalnost institucija EU-a. To bi moglo oslabiti njihovu sposobnost da učinkovito upravljaju sadašnjim i budućim izazovima, utječući na sve, od ekonomske stabilnosti do međunarodnih odnosa.
Comments